Laka lova, rad
bez znoja, sediš i lova pada...krilatice i parole za lakoverne i naivne. Da li
je istina ili ne?
U svim pričama o
lakoj zaradi ima malo i istine, ali samo malo i ta istina uglavnom nije
ostvarena kod nas, već negde daleko u nekoj zemlji.
Bavim se poslom,
koji realno ne može da nestane i trebalo bi da imam solidnu zaradu, ali nemam
naravno. Sve teže i teže izdržavam da stigne kraj meseca. Zadužujem se, odričem
i smanjujem koliko i gde može, ali ne vredi.
Nešto što je bilo
«sindikalno» i namenjeno za siromašni deo stanovništva, ne postoji. Sva roba i
sve usluge su skupe, pa čak i kineski bofl.
Nije ni čudo što
krilatice sa početka teksta hvataju sve više ljudi kod nas. Ništa ne košta da
čovek pokuša sve i svašta da bi preživeo i živeo, ali u svim tim lakim
zaradama, uglavnom ste Vi taj koji na kraju ostavi novac, ovako ili onako. Taj
novac ne mora da bude veliki, ali na broj ljudi, za organizatora je to dosta.
Neću pomenuti ni
jedan konkretan posao, što zbog reklame ili nečije anti reklame, svakom čoveku
treba otvoriti oči, a odluke ipak mora da donosi sam.
Kojim poslom čovek
treba da se bavi u Srbiji? Za bilo koji posao Vam treba novac, bar neki, neka
bude i male vrednosti. Da li ga neko od nas ima? Teško je naći takvog. U
biznisu vlada i deviza, ko reskira taj profitira, ali ako izgubite sve, kod nas
ste i na ulici i u blatu zbog nekog malog posla za preživljavanje. Uspeh
pojedinca je baziran uglavnom na sreći, a ređe na analizi i prihvatanju pravila
ponašanja u poslu.
Neki poslovi su
zabranjeni kod nas ili su otvoreni samo za uži krug ljudi. Takvih poslova može
da bude i na lokalnom i na većem nivou. Udjete li u tu sferu, može Vam se
desiti da izgubite opremu i sredstvo za rad, da Vam konkurencija pošalje
državne organe koji će Vam naći milion nedostataka koji moraju da se plate i
biznis je propao. A možete i glavu da izgubite.
Šta predstoji običnom,
malom čoveku u Srbiji? Ako ima posao, da ćuti i trpi poslodavca i sve ono što
to donosi u društvu kakvo smo mi, da nadje neki dodatni posao, gde neće plaćati
porez i doprinose, već će biti nelegalan. Druga varijanta je da ode da živi na
selu, u kojem će moći da bude sit, ali živog novca neće videti.
Treća varijanta
je da ode u inostranstvo i tamo potraži svoju sreću i zaradu.
Za kreativnog
čoveka izbor sa tri varijante, pa i nije nešto. Kada će se to promeniti? Ne
znam, ja na promenu čekam 20 godina.
Možda sam trebao
otići na selo ili u inostranstvo, ko to zna? Da li će pola Srbije biti u
rasejanju po belom svetu, a pola na selu? Videćemo.
twitter @sasatenkista
twitter @sasatenkista
Нема коментара:
Постави коментар
Moj pogled je ovakav, a Vas?